Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Tužilaštvo Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine

mail print fav manja slovaveca slova

Može li svjedok uskratiti odgovor na pojedina pitanja?

09.03.2011.

Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. Svjedok koji koristi ovo pravo, odgovorit će na takva  pitanja ako mu se da imunitet. Imunitet se daje odlukom glavnog tužioca Brčko distrikta BiH. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio, neće se krivično goniti osim ako je dao lažni iskaz.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

 

Kad je prijavljivanje krivičnog djela obavezno?

09.03.2011.

Službena i odgovorna lica u svim organima vlasti u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, javnim preduzećima i ustanovama dužna su da prijave krivična djela o kojima su obaviještena ili za koja saznaju na koji drugi način. U takvim okolnostima, službeno ili odgovorno lice će preduzeti mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo i drugi dokazi o njima i obavijestiće ovlašteno službeno lice ili tužilaštvo bez odlaganja.
    Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitači, roditelji, staraoci, usvojioci i druga lica koja su ovlaštena ili dužna da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim licima, da vrše nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetno lice žrtva seksualnog, fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja, dužni su o toj sumnji odmah da obavijeste ovlašteno službeno lice ili tužioca.
     Svako je dužan da prijavi učinjenje krivičnog djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

 

Kad se osumnjičenom odnosno optuženom može postaviti branitelj zbog slabog imovnog stanja?

09.03.2011.

Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može
izreći kazna zatvora ili kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjičenom, odnosno optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branilac iz Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH ili reda advokata, ako prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane. Kriterije za određivanje prava na postavljenog branioca utvrđuje predsjednik Osnovnog suda. Zahtjev za postavljanje branioca može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka. Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca. Ako se naknadno utvrdi da imovno stanje osumnjičenog odnosno optuženog ne ispunjava kriterije, sud može odlučiti da se nadoknade troškovi odbrane. Zahtjev za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja evidentira se u spisu. Sud će na osnovu utvrđenog imovinskog stanja osumnjičenog, odnosno optuženog donijeti odluku o zahtjevu bez odlaganja.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

 

Kako i kome prijaviti krivično djelo?

09.03.2011.

Svaki građanin može prijaviti krivično djelo podnošenjem prijave. Prijava se podnosi policiji ili tužiocu, pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, lice koje podnosi prijavu upozorit će se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačinit će se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena sudu ili ovlaštenom službenom licu, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužiocu.
 

Tužilaštvu se krivično djelo može prijaviti tako što će se podnosilac prijave, na jedan od naprijed navedenih načina javiti dežurnom tužiocu. Kontakt telefon dežurnog tužioca je                 +387(0)49 217-227;

Policiji Brčko distrikta BiH krivično djelo može prijaviti tako što će se podnosilac prijave na jedan od naprijed navedenih načina javiti dežurnom policajcu na sljedeće brojeve telefona:
  • Centrala: +387(0)49 233 200,
  • Dežurna služba: 122


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

 

Ko može odbiti svjedočenje u krivičnom postupku?

09.03.2011.

Svjedočenje mogu odbiti:

a) bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog,

b) roditelj ili dijete, usvojilac ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

 

Kad se može provesti pretresanje osobe, stana ili zatvorenih prostora bez sudske naredbe?

09.03.2011.

Ovlašteno službeno lice može ući u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanje ako stanar tog stana to želi, ako neko zove u pomoć, ako je potrebno uhvatiti učinioca krivičnog djela koji je zatečen na djelu ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

    Ovlašteno službeno lice može pretresti lice bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:

a) pri izvršenju naredbe o dovođenju,
b) prilikom lišenja slobode,
c) ako postoji sumnja da to lice posjeduje vatreno ili hladno oružje,
d) ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.

    Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlašteno
službeno lice mora odmah podnijeti izvještaj tužiocu, koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh